Većina planeta (osim Plutona) takođe ima orbite koje su veoma blizu ravni ekliptike definisane Zemljinim kretanjem (unutar oko 8 stepeni iznad ili ispod). Ako uključite sva sazvežđa obuhvaćena ovom proširenom definicijom ravni ekliptike, imate 21 do 24 sazvežđa zodijaka!
Zašto se sazvežđa ne poklapaju sa astrološkim datumima? Astrološki znaci su identifikovani i povezani sa kalendarom pre oko 2500 godina. Međutim, od tog vremena, vreme godišnjih doba na Zemlji se promenilo. Ovo je delimično zbog činjenice da se Zemlja malo klati kao vrh, čineći da njena osa bude u različitim pravcima u različito vreme. Ovo je predvidljiv ciklus promena u periodu od oko 23.000 godina. Pošto smer Zemljine ose rotacije određuje u kojoj tački Zemljine orbite će se pojaviti godišnja doba, ovo kolebanje će prouzrokovati da se određeno godišnje doba (na primer, zima na severnoj hemisferi) pojavi na malo drugačijem mestu tokom vremena. Vremenom su se godišnja doba pomerala u odnosu na pozadinu zodijačkih sazvežđa. Pre pet hiljada godina, naše Sunce je prošlo kroz Bik tokom prolećne ravnodnevice; danas je u Ribama na početku proleća. Dakle, ako se ikada zapitate zašto je vaš horoskop možda malo pogrešio… možda za nekoliko hiljada godina… ova promena može biti razlog!
Veliki medvjed nije sazvežđe! To je deo Velikog medveda, Velikog medveda. Veliki medved je asterizam, priznata, ali ne i zvanična grupa zvezda. Neki asterizmi spadaju u jedno sazvežđe, drugi ukrštaju sazvežđa.
Zvezde su udaljeni objekti. Njihove udaljenosti variraju, ali su svi veoma udaljeni. Ne računajući naše Sunce, najbliža zvezda, Proksima Kentauri, udaljena je više od 4 svetlosne godine. Dok se Zemlja okreće oko svoje ose, mi, kao posmatrači vezani za Zemlju, vrtimo se pored ove pozadine udaljenih zvezda. Dok se Zemlja okreće, čini se da se zvezde kreću po našem noćnom nebu od istoka ka zapadu, iz istog razloga zbog kojeg izgleda da naše Sunce „izlazi“ na istoku i „zalazi“ na zapadu.
Zvezde blizu nebeskih polova, zamišljene tačke gde su severna i južna osa Zemlje usmerene u svemir, imaju veoma mali krug okretanja. Dakle, ako pronađete Polaris, Zemljinu severnu „polnu zvezdu“, primetićete kako se kreće veoma, veoma, veoma malo na noćnom nebu. Što je dalje od Polarisa, to su zvezde širi krug. Zvezde koje prave pun krug oko nebeskog pola, poput onih u Velikom i Malom Medvedu na severnoj hemisferi, nazivaju se „cikumpolarne zvezde“. Oni ostaju na noćnom nebu i ne zalaze. Na ekvatoru nema cirkumpolarnih zvezda jer se nebeski polovi nalaze na horizontu. Sve zvezde posmatrane na ekvatoru izlaze na istoku i zalaze na zapadu.
Zašto vidimo različita sazvežđa tokom godine? Ako se posmatra tokom godine, sazvežđa se postepeno pomeraju ka zapadu. Ovo je uzrokovano Zemljinom orbitom oko našeg Sunca. Leti gledaoci noću gledaju u svemir u drugom pravcu nego zimi.
Šta je zodijak? Zemlja kruži oko našeg Sunca jednom godišnje. Gledano sa Zemlje, naše Sunce izgleda da prati kružnu putanju. Ova putanja definiše ravan koja se naziva ravan ekliptike (ili samo ekliptike). Zodijak je grupa (ili „pojas“) sazvežđa koja padaju duž ravni ekliptike. Čini se da naše Sunce „prolazi“ tokom godine kroz ova sazvežđa. Iako postoji 12 astroloških sazvežđa zodijaka, postoji 13 astronomskih zodijačkih sazvežđa: Jarac, Vodolija, Ribe, Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Devica, Vaga, Škorpija, Strelac i Zmijonik. Godišnji ciklus zodijaka koristile su drevne kulture za određivanje doba godine.
Šta je sazvežđe? Sazvežđe je grupa zvezda za koje se čini da formiraju obrazac ili sliku poput Oriona Velikog lovca, Lava Lava ili Bika. Sazvežđa su lako prepoznatljivi obrasci koji pomažu ljudima da se orijentišu koristeći noćno nebo. Postoji 88 „zvaničnih“ sazvežđa.
Da li su zvezde u sazvežđu jedna blizu druge? Ne nužno. Svako sazvežđe je skup zvezda koje su raspoređene u svemiru u tri dimenzije – sve zvezde su različite udaljenosti od Zemlje. Čini se da su zvezde u sazvežđu u istoj ravni jer ih posmatramo sa veoma, veoma, dalekog rastojanja. Zvezde se veoma razlikuju po veličini, udaljenosti od Zemlje i temperaturi. Tamnije zvezde mogu biti manje, udaljenije ili hladnije od svetlijih zvezda. Po istom principu, najsjajnije zvezde nisu nužno najbliže. Od zvezda u Labudu, labudu, najslabija zvezda je najbliža, a najsjajnija zvezda je najudaljenija!
Kako se zovu sazvežđa? Većina imena sazvežđa koja poznajemo potiče iz drevnih bliskoistočnih, grčkih i rimskih kultura. Identifikovali su jata zvezda kao bogove, boginje, životinje i objekte svojih priča. Važno je shvatiti da ovo nisu bile jedine kulture koje naseljavaju noćno nebo likovima važnim za njihov život. Kulture širom sveta i tokom vremena – Indijanci, Azijci i Afrikanci – su pravili slike sa tim istim zvezdama. U nekim slučajevima sazvežđa su možda imala ceremonijalni ili verski značaj. U drugim slučajevima, grupisanje zvezda je pomoglo da se obeleži protok vremena između sadnje i žetve. Postoji 48 „drevnih“ sazvežđa i to su najsjajnije grupe zvezda – one koje se lako posmatraju golim okom. Zapravo postoji 50 „drevnih“ sazvežđa; astronomi su jedno od sazvežđa (Argo) podelili na 3 dela.
„Moderna“ sazvežđa — poput pauna, teleskopa i žirafe — identifikovali su kasniji astronomi iz 1500-ih, 1600-ih i 1700-ih koji su koristili teleskope i koji su mogli da posmatraju noćno nebo na južnoj hemisferi. Ovi naučnici su “povezali” tamnije zvezde između drevnih sazvežđa. Postoji 38 savremenih sazvežđa.
Godine 1930. Međunarodna astronomska unija je zvanično navela 88 modernih i drevnih sazvežđa (jedno od drevnih sazvežđa je podeljeno na 3 dela) i nacrtala granicu oko svakog od njih. Granične ivice se sastaju, dele imaginarnu sferu – nebesku sferu – koja okružuje Zemlju na 88 delova. Astronomi smatraju da je svaka zvezda unutar granice sazvežđa deo tog sazvežđa, čak i ako nije deo stvarne slike.
Da li su sve zvezde deo sazvežđa? Ne, postoje milijarde zvezda, a samo delić njih čini oblike naših sazvežđa — to su zvezde koje se lako vide golim okom. Drevni posmatrači su povezivali ove zvezde u slike zvezda.
Sve zvezde, međutim, spadaju u granice jednog od 88 regiona sazvežđa. Dok su astronomi proučavali noćno nebo modernim teleskopima, mogli su da razaznaju zvezde u tamnim prostorima oko sazvežđa — zvezde koje nisu bile deo originalnih slika zvezda. Neke od ovih zvezda možete videti posmatrajući nebo u tamnoj noći. Ako pogledate u nebo dvogledom, videćete još više zvezda. Ako imate teleskop, videćete još više! Sve zvezde koje vidite pripadaju jednoj posebnoj grupi zvezda – zvezdama u našoj galaksiji, Mlečnom putu.
Kako se imenuju i nalaze zvezde i drugi objekti na nebu? Stotine najsjajnijih zvezda, onih vidljivih golim okom, dobile su imena u davna vremena. To uključuje Eltanin od Draka, Zmaja i Vega u Liri, Liri. Mnoge od ovih zvezda imaju više imena, pošto su ih posmatrale različite kulture.
Danas se zvezde nazivaju po njihovim koordinatama na nebeskoj sferi. Ovo je zamišljena sfera koja okružuje Zemlju. Severni i južni pol Zemlje mogu se proširiti u svemiru do ove sfere, označavajući severni i južni nebeski pol, polove oko kojih se sfera okreće. Polaris označava presek proširenog severnog pola i sfere. Zemljin ekvator, proširen u svemir, seče sferu na nebeskom ekvatoru, dele ga na severnu i južnu hemisferu. Sve zvezde i objekti u svemiru, kao što su sazvežđa, mogu se mapirati u odnosu na polove i ekvator nebeske sfere. Njihov položaj severno ili južno od nebeskog ekvatora — u suštini njihova geografska širina — naziva se „deklinacija“. Njihov položaj na istoku ili zapadu u suštini je njihova geografska dužina, ili pravi uspon, meren satima, minutama i sekundama. Na Zemlji merimo geografsku dužinu istočno ili zapadno od Griniča u Engleskoj; prava ascenzija na nebeskoj sferi meri se od preseka ekliptike (ravan Zemljine orbite) i nebeskog ekvatora.
Postoje brojni katalozi zvezda, od kojih svaka ima različitu šemu za označavanje položaja; to znači da svaka zvezda ima još više imena! Jedan od najpoznatijih kataloga iz 1800-ih, Bonn Survei, deli nebo na 1° široke trake deklinacije i numeriše zvezde od zapada ka istoku pomoću pravog uspona. U Bonskoj anketi („Bonner Durchmusterung“), Vega je „BD+38° 3238“ — 3238. zvezda u pojasu između 38° i 39° severno. Drugi katalog, katalog Smithsonian Astrophisical Observatori (SAO), integriše 10 kataloga da uključi pozicije preko 250.000 zvezda. Vega je SAO 067174 u ovom katalogu. Svemirski teleskop Habl je omogućio astronomima da vide još više zvezda! Katalog zvezda vodiča za svemirski teleskop Hubble trenutno navodi koordinate preko 19 miliona svetlih objekata — 15 miliona od kojih su klasifikovane kao zvezde!